Intraktibilna hipertenzija (HTN) je nekontrolirana (nHTN) ili rezistentna (rHTN) kada bolesnici ne uspijevaju postići ciljne vrijednosti krvnog tlaka unatoč uzimanju maksimalno podnošljivih doza dva (nHTN) ili više (rHTN) antihipertenzivnih lijekova.3,4
Teško kontrolirana arterijska hipertenzija zahtijeva hitno djelovanje. Više od 50 % osoba s povišenim krvnim tlakom ostaje bez adekvatne kontrole - čak i uz primjenu antihipertenzivnih lijekova.6,†
Za više informacija pogledajte videozapis.
Krvni tlak koji ne doseže ciljne vrijednosti može Vaše bolesnike izložiti riziku od raznih neželjenih kardiovaskularnih i bubrežnih ishoda.1 Perzistentno povišen krvni tlak oštećuje arterije, zbog čega postaju sužene i krute. To može, između ostaloga, dovesti do moždanog udara, infarkta miokarda, srčanog zatajenja, kronične bubrežne bolesti ili bubrežnog zatajenja.1,7
Ukoliko bolesnici s arterijskom hipertenzijom ne postižu ciljne vrijednosti, izloženi su više nego dvostruko većem riziku od smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima te trostruko većem riziku od smrtnosti zbog cerebrovaskularnih bolesti u usporedbi s bolesnicima koji imaju normalne vrijednosti krvnog tlaka.8,‡
Bolesnici s hipertenzijom, koji ne postižu ciljne vrijednosti, imaju statistički značajno veći rizik za bilo koji od sljedećih događaja: zatajenje srca, moždani udar i zatajenje bubrega u usporedbi s onima s kontroliranim krvni tlak.9,§
Rječnik: ACC: Američki koledž kardiologije; AHA: Američko udruženje za srce; ASCVD: aterosklerotska kardiovaskularna bolest; CABG: koronarni bypass graft; HR: omjer rizika; HTN: hipertenzija; ISD: ishemijski srčani događaj; ISH: izolirana sistolička hipertenzija; CI: interval pouzdanosti; KLO: terminalna bubrežna bolest; HF: kongestivno zatajenje srca; KBS: koronarna bolest srca; KT: krvni tlak; MI: infarkt miokarda; MC: moždani udar; N: broj ispitanika; non-rHTN: nerezistentna hipertenzija; PCI: perkutana koronarna intervencija; rHTN: rezistentna hipertenzija; RR: relativni rizik; RT: omjer rizika; SP: zatajenje srca; KV: kardiovaskularni; KVB: kardiovaskularna bolest; TIA: tranzitorni ishemijski napad; UK: Ujedinjeno Kraljevstvo; SAD: Sjedinjene Američke Države; WHO: Svjetska zdravstvena organizacija.
*Smjernice ESC-a iz 2024.: kako bi se smanjio rizik od KVB-a, kod većine odraslih, ako se liječenje dobro podnosi, tijekom liječenja preporučeni ciljni sistolički krvni tlak 120–129 mmHg (klasa I, razina A). Ako je sistolički krvni tlak na ili ispod ciljane vrijednosti (120–129 mmHg tijekom liječenja), ali dijastolički krvni tlak nije na ciljnoj vrijednosti (≥80 mmHg), može se razmotriti intenziviranje snižavanja krvnog tlaka kako bi se postigao dijastolički krvni tlak 70–79 mmHg tijekom liječenja i smanjio rizik od KVB-a (Klasa IIb, Razina C). Budući da se korist od ciljnog sistoličkog krvnog tlaka 120–129 mmHg ne mora prenijeti u specifične kliničke uvjete, personalizirane i blaže ciljane vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka (npr. <140 mmHg) treba razmotriti kod bolesnika sa sljedećim karakteristikama: simptomatska ortostatska hipotenzija prije liječenja i/ili dob ≥85 godina (Klasa IIa, Razina C). Budući da se korist ciljnog krvnog tlaka 120–129 mmHg ne mora prenijeti u specifične uvjete, personalizirane i blaže ciljane vrijednosti krvnog tlaka (npr. <140/90 mmHg) treba razmotriti kod bolesnika s: klinički značajnom umjerenom do teškom krhkošću u bilo kojoj dobi i/ili ograničenim očekivanim životnim vijekom (<3 godine) (Klasa IIb, Razina C). Smjernice ESH za 2023.: u dobi od 18 do 64 godine cilj je sniziti ambulantni krvni tlak na <130/80 mmHg (Klasa I, Razina A). U dobi od 65 do 79 godina primarni je cilj sniziti krvni tlak na <140/80 mmHg (Klasa I, Razina A). Sniženje na ≤ 130/80 mmHg može se razmotriti ako se liječenje dobro podnosi (Klasa II, Razina B). U dobi od 65 do 79 godina s ISH primarni je cilj sniziti sistolički krvni tlak na raspon od 140 do 150 mmHg (Klasa I, Razina A). Preporučuje se snižavanje ambulantnog sistoličkog krvnog tlaka na raspon od 130 do 139 mmHg ako se dobro podnosi, ali s oprezom ako je dijastolički krvni tlak već ispod 70 mmHg (Klasa I, Razina B). Za one u dobi od ≥80 godina, sniziti ambulantni sistolički krvni tlak na raspon od 140 do 150 mmHg (Klasa I, Razina A). Snižavanje na 130–139 mmHg može se razmotriti ako se dobro podnosi, ali s oprezom ako je dijastolički krvni tlak već ispod 70 mmHg (Klasa II, Razina B). Smjernice ACC/AHA iz 2025.: kod odraslih osoba s utvrđenom hipertenzijom i poznatom KVB-om ili 10-godišnjim rizikom od KV događaja ≥7,5% preporučuje se ciljni krvni tlak od <130/80 mmHg (Klasa I A ili I, Razina B - randomizirano za sistolički krvni tlak; Razina C - mišljenje stručnjaka za dijastolički krvni tlak). Kod odraslih osoba s utvrđenom hipertenzijom bez dodatnih pokazatelja povećanog KV-og rizika, ciljni krvni tlak <130/80 mmHg može biti opravdan (Klasa IIb, Razina B - nerandomizirano za sistolički krvni tlak; Razina C - mišljenje stručnjaka za dijastolički krvni tlak).
Potrebno je postupati s oprezom ukoliko je dijastolički krvni tlak već ispod 70 mmHg (razred II, stupanj B). Prema smjernicama ACC/AHA za 2025. godinu: za odrasle osobe s potvrđenom hipertenzijom i poznatom kardiovaskularnom bolešću ili desetogodišnjim rizikom za kardiovaskularne događaje ≥ 7,5 % preporučuje se ciljna vrijednost krvnog tlaka <130/80 mmHg (razred I A ili I, stupanj B - randomizirano za sistolički krvni tlak; stupanj C - stručno mišljenje za dijastolički krvni tlak). Za odrasle osobe s potvrđenom hipertenzijom bez dodatnih pokazatelja povišenog kardiovaskularnog rizika, cilj <130/80 mmHg može se smatrati opravdanim (razred IIb, stupanj B - nerandomizirano za sistolički krvni tlak; stupanj C - stručno mišljenje za dijastolički krvni tlak).
Napomena o kontroli krvnog tlaka: kontrola je definirana kao liječenje hipertenzije uz postignuti sistolički krvni tlak <140 mmHg i dijastolički krvni tlak <90 mmHg. Rezultati su dobiveni iz globalne objedinjene analize 1201 populacijski reprezentativne studije s 104 milijuna sudionika (1990.–2019.).
‡Prospektivna kohortna studija odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama (N = 13.947) provedena u okviru NHANES III (1988.–1994.; medijan praćenja iznosio je 19,1 godinu). Ishodi smrtnosti su iskazani kao HR i 95 % CI (usporedba normotenzivnih osoba s osobama koje su liječene, ali nisu imale kontroliran krvni tlak): svi uzroci (HR 1,62; 95 % CI: 1,35–1,95), cerebrovaskularni specifični (HR 3,01; 95 % CI: 1,91–4,73), srčani specifični (HR 2,19; 95 % CI: 1,57–3,05) i kardiovaskularni specifični (HR 2,23; 95 % CI: 1,66–2,99). Otprilike 26 % sudionika imalo je hipertenziju na početku; od toga je 20,4 % bilo liječeno i imalo kontroliran krvni tlak, 27,1 % liječeno, ali bez kontrole, a 52,5 % nije bilo liječeno. Ciljna vrijednost <140/90 mmHg korištena je kao prag za odgovarajuću kontrolu kod mlađih i starijih osoba. Neke američke smjernice za osobe ≥60 godina dopuštaju cilj <150/90 mmHg, dok AHA/ACC i dalje smatraju <140/90 mmHg optimalnom granicom za kontroliranu hipertenziju u obje dobne skupine.
§Retrospektivna kohortna studija obuhvatila je približno 2,4 milijuna odraslih članova Kaiser Permanente Southern California; identificirano je 470.386 osoba s rHTN ili non‑rHTN. rHTN je klasificirana na: kontroliranu rHTN (krvni tlak <140/90 mmHg uz ≥4 lijeka; n=23.104) i nekontroliranu rHTN (krvni tlak ≥140/90 mmHg uz ≥3 lijeka; n = 37.223). Svi ostali s HTN su svrstani kao ne‑rHTN (n = 410.059). Prosječne vrijednosti krvnog tlaka: 154/79 mmHg kod nekontrolirane rHTN, 123/67 mmHg kod kontrolirane rHTN, 132/75 mmHg kod ne‑rHTN. Multivarijantno prilagođeni ishodi (HR, 95 % CI) za rHTN (kontroliranu i nekontroliranu) u usporedbi s ne‑rHTN: IHD (HR 1,24; 95 % CI: 1,20–1,28); HF (HR 1,46; 95 % CI: 1,40–1,52); CVA (HR 1,14; 95 % CI: 1,10–1,19); CKD (HR 1,32; 95 % CI: 1,27–1,37); ukupna smrtnost (HR 1,06; 95 % CI: 1,03–1,08). Definicije: HF - srčano zatajenje i kardiomiopatija; CKD - dijaliza ili transplantacija; IHD - infarkt miokarda, angina, koronarna blokada, nekroza miokarda te PCI ili CABG zahvati; CVA - moždani udar, krvarenje u središnjem živčanom sustavu ili NES cerebrovaskularni događaj. Primarni ishodi: IHD, CVD, nova CKD i ukupna smrtnost kao zasebni konkurentni ishodi. rHTN je imala veći udio postignutih ishoda (31,0 % naspram 16,7 %; p<0,001).
¶Sustavni pregled i meta-analiza 123 randomiziranih kliničkih ispitivanja (1966.–2015.) o učincima snižavanja krvnog tlaka na kardiovaskularne bolesti i smrtnost provedena je kod 613.815 sudionika. Glavni kardiovaskularni događaji uključuju smrtonosni i nesmrtonosni infarkt miokarda, iznenadnu srčanu smrt, revaskularizaciju, smrtonosni/nesmrtonosni moždani udar, smrtonosno/nesmrtonosno srčano zatajenje; koronarna bolest srca: smrtonosni/nesmrtonosni infarkt miokarda i iznenadna srčana smrt (bez tihog infarkta); moždani udar: smrtonosni/nesmrtonosni (bez TIA); srčano zatajenje: nova dijagnoza, hospitalizacija ili smrt; zatajenje bubrega: ESKD (dijaliza, transplantacija ili smrt). Relativni rizici za svakih 10 mmHg sniženja sistoličkog krvnog tlaka: glavni kardiovaskularni događaji 20 % (RR = 0,80; 95 % CI: 0,77–0,83); koronarna bolest srca 17 % (RR = 0,83; 95 % CI: 0,78–0,88); moždani udar 27 % (RR = 0,73; 95 % CI: 0,68–0,77); srčano zatajenje 28 % (RR = 0,72; 95 % CI: 0,67–0,78); ukupna smrtnost 13 % (RR = 0,87; 95 % CI: 0,84–0,91); zatajenje bubrega 5 % (RR = 0,95; 95 % CI: 0,84–1,07).
Materijal namijenjen za edukaciju zdravstvenih radnika, bolesnika i opće javnosti.
VEEVA ID: HR-9375, datum pripreme: 04.2026.