Astma je jedna od najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti koja pogađa više od 300 milijuna ljudi i odgovorna je za više od 1000 smrtnih slučajeva po jednome danu.1
Astma je heterogena bolest, obično je obilježena kroničnom upalom dišnih putova. Simptomi poput piskanja u prsima, zaduhe, kašlja i pritiska u prsima mijenjaju se u intenzitetu i tijekom vremena skupa s promjenama (varijabilnošću) u ograničenju protoka zraka u dišnim putovima. Ovo ograničenje protoka kasnije može postati trajno. Premda su obilježja astme, hiperreaktivnost bronha i kronična upala ne moraju nužno biti prisutni, niti su dovoljni za postavljanje dijagnoze astme. Hiperreaktivnost bronha označava pojačano reagiranje dišnih putova na različite podražaje kao što su alergeni, virusna infekcija, hladan zrak, fizički napor te brojni inhalacijski iritansi, uključujući i zagađeni zrak.2
Cilj liječenja astme je postizanje dobre kontrole bolesti a dobra kontrola povezana je s boljom kvalitetom života, boljom plućnom funkcijom, smanjenjem rizika od pogoršanja bolesti, smanjenjem hitnih intervencija i/ili hospitalizacija i konačno smanjenjem smrtnosti.2
Rizici od neodgovarajućeg liječenja astme odnose se na akutna pogoršanja ili egzacerbacije bolesti, razvoj trajnog oštećenja plućne funkcije s remodeliranjem dišnih putova te se na samu smrtnost od bolesti.2
