Rak dojke

Oslanjamo se na iskustvo i pratimo razvoj znanosti.

U AstraZeneci težimo poboljšanju ishoda liječenja osoba oboljelih od raka dojke, s ambicijom da jednog dana eliminiramo rak kao uzrok smrti. Kroz svoju povijest, naša inovativna znanost dovela je do razvoja potencijalno revolucionarnih lijekova za bolesnice s rakom dojke. Iako je ostvaren značajan napredak, pred nama je još mnogo izazova. Posvećeni smo daljnjim istraživanjima s ciljem redefiniranja paradigme liječenja raka dojke. 

 

Rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena diljem svijeta te vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u žena.1 I muškarci mogu oboljeti od raka dojke, no znatno rjeđe nego žene.2 Rak dojke može nastati u različitim dijelovima dojke, uključujući mliječne kanaliće, lobule (režnjiće koji proizvode mlijeko) ili intersticijsko tkivo dojke.3 

 

Liječenje raka dojke značajno se promijenilo tijekom posljednjih 50 godina4, a ponosni smo na kontinuirani doprinos koji smo dali tom razvoju kroz istraživanja i inovacije. 

 

Uvođenje mastektomije (kirurškog odstranjenja dojke)5 i kemoterapije u kliničku praksu, zajedno s napretkom u probiru i dijagnostici, osobito mamografiji, kao i povećanjem svijesti o bolesti, značajno su unaprijedili preživljenje osoba oboljelih od raka dojke.3,6 

 

Napretkom molekularne biologije, sustavne biologije i genomskih znanosti posljednjih godina prošireno je naše razumijevanje raka dojke na staničnoj, molekularnoj i genomskoj razini.3  Danas znamo da je rak dojke jedna od biološki najheterogenijih malignih bolesti, čiji razvoj i progresiju određuju brojni čimbenici. 

 

Danas se rak dojke može klasificirati prema statusu hormonskih receptora, ekspresiji HER2 proteina te prisutnosti molekularnih promjena poput mutacija BRCA, ESR1, AKT1 i PIK3CA gena te gubitka ili promijenjene ekspresije PTEN-a, što omogućuje preciznije terapijsko usmjeravanje i razvoj ciljanih terapijskih pristup.7 

BRCA – breast cancer gene (BRCA1/BRCA2) 

HER2 – humani receptor epidermalnog faktora rasta 2 

ESR1 – estrogenski receptor 1

AKT1 – serin/treonin-protein kinazaAKT1

PIK3CA – katalitička podjedinica alfa PI3K (fosfatidilinozitol-3-kinaze) 

PTEN – fosfataza i homolog tensina

  1. World Health Organization, International Agency for Research on Cancer (IARC).Estimated number of deaths in 2022, worldwide, females, all ages (GLOBOCAN 2022). Dostupno na: https://gco.iarc.who.int/today/ [Pristupljeno: Llipanj 2026].  
  2. Yalaza et al. (2016). Male Breast Cancer. The Journal of Breast Health, 12(1), pp.1–8. 
  3. Feng et al. (2018). Breast cancer development and progression: Risk factors, cancer stem cells, signalling pathways, genomics, and molecular pathogenesis. Genes & diseases, 5(2), pp.77–106. 
  4. Cancer Research UK. (2019). Cancer in the UK 2019. Dostupno na: https://www.cancerresearchuk.org/sites/default/files/state_of_the_nation_april_2019.pdf [Pristupljeno: siječanj 2026]. 
  5. Cancer.org. (2020). Mastectomy | Mastectomies For Breast Cancer. Dostupno na: https://www.cancer.org/cancer/breast-cancer/treatment/surgery-for-breast-cancer/mastectomy.html [Pristupljeno: siječanj 2026]. 
  6. World Health Organisation. (2014). WHO position paper on mammography screening. Dostupno na:https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/137339/9789241507936_eng.pdf;jsessionid=6ABDEA86654F84E089CCEF024C8E2009?sequence=1 [Pristupljeno: siječanj 2026]. 
  7. European Society for Medical Oncology (ESMO). ESMO Scale for Clinical Actionability of Molecular Targets (ESCAT). Dostupno na: https://www.esmo.org/frameworks-and-tools/esmo-scale-for-clinical-actionability-of-molecular-targets-escat 1 [Pristupljeno: lipanj 2026]. 

Epidemiologija i faktori rizika

Da bismo stvarno promijenili ishode, moramo znati gdje je teret bolesti najveći. Prema podacima HZZO-a 3088 žena oboljelo je od raka dojke u Hrvatskoj u 2022. godini, a 25 % svih novotvorina otkrivenih kod žena u Hrvatskoj čini rak dojke.1 

Čimbenici koji povećavaju relativni rizik za rak dojke2 
Genetska predispozicijaReproduktivni faktori Starija životna dobStil života Debljina Napredna torakalna radioterapija 
  1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2022). Incidencija raka u Hrvatskoj 2022.godine. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/periodicne-publikacije/incidencija-raka-u-hrvatskoj-u-2022-godini/ [Pristupljeno: siječanj 2026]. 
  2. American Cancer Society, 2022. Breast Cancer Facts & Figures 2022–2024. Available at: https://www.cancer.org/content/dam/cancer-org/research/cancer-facts-and-statistics/breast-cancer-facts-and-figures/2022-2024-breast-cancer-fact-figures-acs.pdf [Pristupljeno: lipanj 2026]. 

Klasifikacija raka dojke

Razumijevanje biološke raznolikosti raka dojke temelj je inovativnih terapija o kojima govorimo u uvodu. Zato počinjemo tamo gdje se znanost susreće s odlukama u praksi: u molekularnoj klasifikaciji. 

 

Invazivni rak dojke kategoriziran je prema molekularnim podtipovima, budući da molekularni ciljevi služe kao temelj sustavnog odabira liječenja u svim stadijima bolesti.1  Postoje tri glavna biomarkera koji definiraju kategorizaciju raka dojke prema molekularnim podtipovima: nuklearni hormonski receptori ER i PR te receptor na površini stanice HER2.2,3 

 

Rak dojke koji eksprimira ER i/ili PR, smatra se HR-pozitivnim (HR+), ovisan je o estrogenu ili progesteronu za rast i preživljavanje te je općenito dobro diferenciran, manje agresivni tumor.4,5  Prekomjerna ekspresija HER2 proteina u raku dojke potiče nekontroliranu proliferaciju stanica, izbjegavanje apoptoze, angiogenezu i invaziju.3  Rak dojke koji ne eksprimira nijedan od ovih biomarkera naziva se trostruko-negativni (TNBC).6 

 

Iako su stadij i stupanj raka značajni prognostički čimbenici, preživljavanje također varira ovisno o molekularnom podtipu.2 Bolesnici s HR‑pozitivnim rakom dojke općenito imaju najviše stope preživljavanja, dok bolesnici s HER2‑pozitivnim rakom dojke ostvaruju stope preživljavanja koje su između HR‑pozitivnih i trostruko negativnih podtipova; bolesnici s TNBC‑om imaju najlošiju prognozu.7 Ovi molekularni podtipovi pomažu u određivanju odluka o liječenju koje onkolozi donose sa svojim bolesnicima.2 

 

Generalno, mogu se razlikovati 3 podtipa raka dojke8: 

HR+pozitivni hormonski receptori (pozitivni receptori za estrogen i/ili progesteron - ER/PR) 
HER2+ 
 		tumor koji pokazuje visoku ekspresiju HER2 receptora te može biti hormonski receptor-pozitivan (HR+) ili hormonski receptor-negativan (HR−) 
Trostruko-negativniTNBC karakterizira odsutnost ekspresije estrogenskih (ER) i progesteronskih (PR) receptora te izostanak prekomjerne ekspresije ili amplifikacije HER2 receptora 

Distribucija molekularnih podtipova kod bolesnika (prilagođeno prema9,10): 

HR+ - pozitivni hormonski receptori 
ER - estrogenski receptor 
PR - progesteronski receptor 
HER2 - humani epidermalni faktor rasta 2 

Uz ER/PR i HER2, dodatni biomarkeri mogu imati važnu ulogu u odabiru ciljanih terapija i personalizaciji liječenja.11  Mutacije gena BRCA1 i BRCA2 imaju važnu ulogu u prepoznavanju nasljedne sklonosti razvoju karcinoma. Mogu se javiti u različitim molekularnim podtipovima raka dojke te mogu utjecati na prognozu bolesnice. Njihova identifikacija također može pomoći u razvoju plana liječenja. Ostali relevantni biomarkeri u raku dojke su PIK3CA, AKT1, PTEN, PD-L1, ESR-1. 11

  1. Cardoso F, et al Ann Oncol. 2020;31(12):1623-1649. 
  2. Turashvili G and Brogi E. Front Med. 2017;4:227.  
  3. Viale G. https://oncologypro.esmo.org/education-library/factsheets-on-biomarkers/her2-in-breast-cancer [Pristupljeno: siječanj 2026].  
  4. Viale G. https://oncologypro.esmo.org/ education-library/factsheets-on-biomarkers/er-in-breast-cancer [Pristupljeno: siječanj 2026].  
  5. Viale G. https://oncologypro.esmo.org/education-library/factsheets-on-biomarkers/pr-in-breast-cancer [Pristupljeno: siječanj 2026].  
  6. American Cancer Society. Triple negative breast cancer. https://www.cancer.org/cancer/breast-cancer/about/types-of-breast-cancer/triple-negative.html [Pristupljeno: siječanj 2026]. 
  7. Surveillance, Epidemiology and End Results Program. Cancer stat facts: breast cancer subtypes. https://seer.cancer.gov/statfacts/html/breastsubtypes.html [Pristupljeno: siječanj 2026]. 
  8. Levaggi A, et al. Metastatic breast cancer - information for patients 2020. AIOM Foundation 
  9. Surveillance, and End Results Program. Cancer stat facts: breast cancer subtypes. https://seer.cancer.gov/statfacts/html/breast-subtypes.html . [Pristupljeno: lipanj 2026]. 
  10. Siegel RL, et al. CA Caneer J Clin. 2021;71(1):7-33 
  11. Referenced with permission from the NCCN Clinical Practice Guidelines in Oncology (NCCN Guidelines®) for Breast Cancer Version 3.2026. © National Comprehensive Cancer Network, Inc. 2026. All rights reserved. [Pristupljeno: lipanj 2026]. 

Klasifikacija i terapija raka dojke - hormonski receptori

Naša ambicija proizlazi iz razumijevanja temeljnih mehanizama, a hormoni su jedan od najstarijih i najutjecajnijih pokretača raka dojke.  

 

Hormoni su odgovorni za razvoj tkiva dojke, stoga ne čudi da igraju i ključnu ulogu u razvoju tumorskog tkiva kod raka dojke - štoviše, njihova uloga u stvaranju tumora dobro je poznata već više od 100 godina.1 Rast i razvoj tkiva dojke kod žena odvija se tijekom puberteta, kada hormoni potiču diferencijaciju stanica. Promjene koje se događaju tijekom puberteta uvelike su pod utjecajem steroidnih hormona estrogena2 i progesterona, koji su „glavni regulatori“ razvoja normalnih funkcija dojke.3

 

Ova dva steroidna hormona vežu se na stanične receptore i potiču rast stanica. Isti mehanizam koriste i tumorske stanice, čiji rast također potiču estrogen i progesteron. 4 

 

Prisutnost estrogenskih receptora (ER) i/ili progesteronskih receptora (PR) na tumorskim stanicama koristi se kao jedna od glavnih metoda za klasifikaciju raka dojke. Da bi se rak dojke smatrao pozitivnim na hormonske receptore (HR), više od 1% tumorskih stanica mora eksprimirati ER ili oba receptora.5 Rak dojke smatra se negativnim na hormonske receptore (HR) ako su ti receptori prisutni na manje od 1% stanica (ili uopće nisu prisutni), što znači da vjerojatno nisu uzrok rasta tumora.6

 

Uloga hormona u raku dojke dobro je poznata već neko vrijeme, pa su neki od prvih lijekova posebno dizajniranih za rak dojke bili hormonski lijekovi. Ovi lijekovi sprječavaju maligne stanice da koriste estrogen ili progesteron i mogu djelovati na različite načine. 

Estrogenski receptori prisutni su u većem broju u raku dojke nego progesteronski receptori, pa je u otprilike 80% slučajeva rak dojke hormonski ovisan i pozitivan na estrogenski receptor (ER+).7 Slučajevi tumora koji su negativni na estrogenski receptor, a pozitivni na progesteronski receptor (ER-/PR+) izuzetno su rijetki,8 pa terapije obično ciljaju signalne putove u kojima sudjeluje estrogen - takve se terapije često nazivaju endokrinim terapijama. 

  1. Jensen et al. (2003). The Estrogen Receptor: A Model For Molecular Medicine. Clinical Cancer Research. 
  2. Javed et al. (2013). Development of the Human Breast. Seminars in Plastic Surgery, 27(01), pp.005-012. 
  3. Hilton et al. (2018). Estrogen and progesterone signalling in the normal breast and its implications for cancer development. Molecular and Cellular Endocrinology, 466, pp.2-14. 
  4. Cancer.Net. (2020). Estrogen And Progesterone Receptor Testing For Breast Cancer. Dostupno na: https://www.cancer.net/research-and-advocacy/asco-care-and-treatment-recommendations-patients/estrogen-and-progesterone-receptor-testing-breast-cancer [Pristupljeno: siječanj 2026]. 
  5. Allison et al. (2020). Estrogen and Progesterone Receptor Testing in Breast Cancer. American Society of Clinical Oncology/College of American Pathologists Guideline Update. Arch Pathol Lab Med, 144, pp.545-563. 
  6. Cancer.org. (2020). Breast Cancer Hormone Receptor Status | Estrogen Receptor. Dostupno na: https://www.cancer.org/cancer/breast-cancer/understanding-a-breast-cancer-diagnosis/breast-cancer-hormone-receptor-status.html [Pristupljeno: siječanj 2026]. 
  7. Lumachi et al. (2013). Current Medical Treatment of Estrogen Receptor-Positive Breast Cancer. Current Medicinal Chemistry, 20(5), pp.596-604. 
  8. Arena et al. (2019). ER−/PR+/HER2− breast cancer type shows the highest proliferative activity among all other combined phenotypes and is more common in young patients: Experience with 6643 breast cancer cases. The Breast Journal, 25(3), pp.381-385.  

Klasifikacija i terapija raka dojke - HER2 receptori

Napredak koji spominjemo u uvodu posebno je vidljiv u HER2-pozitivnom raku dojke – od bolesti loše prognoze do razvoja precizne dijagnostike i ciljanih terapija. Ovaj odjeljak objašnjava kako je usmjerenost na HER2 promijenila ishode liječenja. 

 

Početkom 1980-ih otkriveno je da gen za humani epidermalni čimbenik rasta 2 (HER2), koji sudjeluje u regulaciji normalnog staničnog ciklusa, u slučaju prekomjerne ekspresije ili amplifikacije može potaknuti nekontrolirani rast i proliferaciju tumorskih stanica u raku dojke.¹ 

 

Povišena ekspresija HER2 proteina prisutna je u približno 20 % slučajeva raka dojke te je povezana s agresivnijim oblikom bolesti, višim stopama recidiva i većom smrtnošću.² 

 

Uloga u donošenju terapijskih odluka: Iako se HER2+ rak dojke tradicionalno povezuje s lošom prognozom,3 situacija se uvelike poboljšala zahvaljujući razvoju monoklonskih protutijela na HER2, inhibitora tirozin kinaze i konjugata protutijela i lijeka koji ciljaju pokretače onkogeneze.4

 

 Konjugat protutijela i lijeka je kombinacija dva lijeka protiv raka - citotoksičnog lijeka protiv raka i monoklonskog protutijela koje se veže na specifični ciljni element eksprimiran na malignim stanicama. To omogućuje izuzetno preciznu isporuku citotoksičnog lijeka izravno u stanicu raka, što može spriječiti štetne učinke na zdrave stanice.5 

Kako djeluju konjugati protutijela i lijeka?5 
Citotoksični lijek povezan je s monoklonskim protutijelom stabilnom vezom (linkerom), čime nastaje konjugat protutijela i lijeka (ADC).5 Konjugat protutijela i lijeka veže se za specifične proteine na površini tumorske stanice te potom ulazi u stanicu.5  Nakon ulaska u stanicu oslobađa se citotoksični lijek koji uzrokuje smrt tumorske stanice.5 

ADC - konjugat protutijela i lijeka 

  1. National Cancer Institute. (2020). HER2 Genetic Link To Breast Cancer Spurs Development of New Treatments. Dostupno na: https://www.cancer.gov/research/progress/discovery/her2 [Pristupljeno: siječanj 2026]. 
  2. Mitri et al. (2012). The HER2 Receptor in Breast Cancer: Pathophysiology, Clinical Use, and New Advances in Therapy. Chemotherapy research and practice, 2012 (743193). 
  3. Callahan et al. (2011). HER2-Positive Breast Cancer: Current Management of Early, Advanced, and Recurrent Disease. Current opinion in obstetrics & gynecology, 23(1), 37–43. 
  4. Rinnerthaler et al. (2019). HER2 Directed Antibody-Drug-Conjugates beyond T-DM1 in Breast Cancer. International journal of molecular sciences, 20(5), pp.1115. 
  5. Dan et al. (2018). Antibody-Drug Conjugates for Cancer Therapy: Chemistry to Clinical Implications. Pharmaceuticals,11(2), pp.32. 

Klasifikacija i terapija raka dojke - trostruko negativni rak dojke (TNBC)

Kada kažemo da „još uvijek postoji mnogo prostora za napredak”, trostruko negativni rak dojke (TNBC) jedan je od najboljih primjera izazova koji zahtijevaju nova terapijska rješenja. Ovaj odjeljak daje kontekst zašto su potrebe bolesnica s TNBC-om posebno izražene i hitne. 

 

Trostruko negativni rak dojke (TNBC) ne eksprimira estrogenske ni progesteronske receptore te nema pojačanu ekspresiju HER2 receptora, zbog čega se smatra „negativnim” za sva tri biomarkera. TNBC čini približno 10 – 15 % svih karcinoma dojke i češće se pojavljuje u žena mlađih od 40 godina. Ovaj podtip raka dojke poznat je po agresivnijem biološkom ponašanju i bržem rastu, uz povećan rizik razvoja metastatske bolesti te veću vjerojatnost povrata bolesti nakon liječenja u usporedbi s drugim podtipovima raka dojke.¹˒²  

 

Uloga u donošenju terapijskih odluka: Broj dostupnih terapijskih mogućnosti za liječenje TNBC-a značajno je manji nego kod drugih podtipova raka dojke zbog nedostatka poznatih ciljanih biomarkera. Kao i kod većine oblika raka dojke, ako bolest nije metastatska, kirurško liječenje najčešće se provodi uz primjenu kemoterapije, koja se koristi za smanjenje tumorske mase prije operacije ili za smanjenje rizika povrata bolesti nakon operacije. U određenih bolesnica s TNBC-om može postojati indikacija za liječenje imunoterapijom.¹

DDR – mehanizam odgovora na oštećenje DNA 

 

HRR – popravak homolognom rekombinacijom 

  1. Cancer.org. (2020). Triple-Negative Breast Cancer | Details, Diagnosis, And Signs. Dostupno na: https://www.cancer.org/cancer/breast-cancer/understanding-a-breast-cancerdiagnosis/types-of-breast-cancer/triple-negative.html [Pristupljeno: siječanj 2026].  
  2. Waks et al. (2019). Breast Cancer Treatment: A Review. JAMA, 321(3), pp.288-300.

Klasifikacija i terapija raka dojke - mutacije gena BRCA

Razvoj genomike i molekularne biologije omogućio je identifikaciju dodatnih biomarkera koji se mogu koristiti za ciljano liječenje raka dojke, među kojima se posebno ističu geni BRCA1 i BRCA2 povezani s predispozicijom za razvoj raka dojke.¹ Mutacije BRCA gena jedan su od najznačajnijih primjera kako se spoznaje iz genomike mogu prevesti u ciljanu terapiju i poboljšane ishode liječenja. Ovaj odjeljak objašnjava zašto genetsko testiranje mijenja pristup liječenju raka dojke. 

 

BRCA1 i BRCA2 pripadaju skupini tumor supresorskih gena te imaju ključnu ulogu u popravku oštećenja DNA putem mehanizama odgovora na oštećenje DNA (DDR), osobito putem homologne rekombinacije (HRR). Važno je naglasiti da obitelj enzima PARP (poli[ADP-riboza] polimeraza) također sudjeluje u mehanizmima popravka oštećenja DNA.²˒³ 

 

Kada su BRCA geni mutirani, njihova funkcija popravka DNA je narušena, što povećava rizik razvoja raka dojke. Procjenjuje se da kumulativni rizik razvoja raka dojke do 80. godine života kod žena s mutacijom BRCA1 ili BRCA2 gena može doseći približno 70 %.⁴ 

 

Uloga u donošenju terapijskih odluka: Na staničnoj razini mutacije BRCA gena dovode do disfunkcije HRR puta, zbog čega se tumorske stanice za preživljenje oslanjaju na alternativne mehanizme popravka DNA. Taj se mehanizam može terapijski iskoristiti primjenom PARP inhibitora. Inhibitori PARP-a blokiraju aktivnost PARP enzima i sprječavaju popravak jednolančanih prekida DNA. Posljedično dolazi do nakupljanja dvolančanih prekida DNA koji se, zbog disfunkcionalnog HRR sustava, ne mogu učinkovito popraviti. Tumorske stanice tada ovise o manje preciznim mehanizmima popravka DNA, što dovodi do nakupljanja genetskih oštećenja i naposljetku do stanične smrti tumorskih stanica.⁵ 

  1. Paul et al. (2014). The breast cancer susceptibility genes (BRCA) in breast and ovarian cancers. Frontiers in bioscience (Landmark edition), 19, pp.605–618. 
  2.  Li et al. (2008). Homologous recombination in DNA repair and DNA damage tolerance. Cell Research, 18(1), pp.99–113.  
  3. Stover et al. (2016). Biomarkers of Response and Resistance to DNA Repair Targeted Therapies. Clinical Cancer Research, 22(23). 
  4. National Cancer Institute. (2020). BRCA Mutations: Cancer Risk And Genetic Testing. Dostupno na: https://www.cancer.gov/about-cancer/causes-prevention/genetics/brca-factsheet [Pristupljeno: siječanj 2026]. 
  5. American Cancer Society. Breast Cancer Risk Factors You Cannot Change. Available at  https://www.cancer.org/cancer/breast-cancer/risk-and-prevention/breast-cancer-risk-factors-you-cannot-change.html [Pristupljeno: svibanj 2026].  

Veeva ID: HR-9952, svibanj 2026 

 

Ovaj je materijal namijenjen za edukaciju javnosti, bolesnika i zdravstvenih radnika. 

 

Ovaj materijal namijenjen je isključivo edukativnim svrhama. Nije zamjena za medicinski savjet liječnika. Za sve informacije o dijagnozi i liječenju obratite se svom liječniku.

myAstrazeneca.hr
AstraZeneca d.o.o.,
Ulica Vjekoslava Heinzela 70,
Zagreb, Hrvatska

©2026 AstraZeneca. VEEVA ID HR-5205, travanj 2026.