Gastrointestinalni karcinomi

Hepatocelularni karcinom

Hepatocelularni karcinom je karcinom stanica tkiva jetre (hepatocita) i jedna je od najčešćih malignih bolesti, kao i česti primarni karcinom jetre koji se javlja u više od 85% bolesnika s cirozom jetre. Smatra se četvrtim vodećim uzrokom smrti od karcinoma.


Stopa incidencije raste, a procjenjuje se da će u 2026. godini biti više od milijun slučajeva godišnje. Najčešći čimbenici rizika za hepatocelularni karcinom su kronične infekcije uzrokovane virusima hepatitisa B i hepatitisa C. Aflatoksin B1 povezan je s povećanim rizikom od razvoja hepatocelularnog karcinoma u bolesnika s kroničnim hepatitisom. Ostali čimbenici rizika povezani s hepatocelularnim karcinomom su nasljedna hemokromatoza, kao i prekomjerni unos alkohola.


Za razliku od alkoholne bolesti jetre, nealkoholna masna bolest jetre uglavnom se javlja zbog metaboličkog sindroma koji se razvija u bolesnika s inzulinskom rezistencijom, hipertenzijom, abdominalnom pretilošću, što povećava kardiovaskularni rizik. Osim toga, nealkoholna masna bolest jetre jedan je od vodećih uzroka hepatocelularnog karcinoma.1-4

Simptomi i znakovi hepatocelularnog karcinoma

Bolesnici su obično asimptomatski, a karcinom se dijagnosticira tijekom rutinskog pregleda. Simptomi, koji se uglavnom javljaju u uznapredovalim stadijima, su slabost, umor, bol u trbuhu, bol u desnom ramenu, gubitak apetita, mučnina, anoreksija, žuta obojenost kože i bjeloočnice, vrućica.

 

Kod nekih bolesnika prva manifestacija hepatocelularnog karcinoma može se pojaviti u obliku krvavog ascitesa (nakupljene tekućine u slobodnoj trbušnoj šupljini) ili peritonitisa (upale peritoneuma, tj. potrbušnice). Povremeno se mogu pojaviti sistemske metaboličke komplikacije, uključujući hipoglikemiju, hiperkalcemiju, hiperlipidemiju ili eritrocitozu.7

  1. Llovet, J.M., Kelley, R.K., Villanueva, A. et al. Hepatocellular carcinoma. Nature Reviews Disease Primers. 2021;7:6-28.
  2. Hepatocellular Carcinoma [Internet]. StatPearls: Treasure Island(FL); [Datum pristupa: svibanj 2026]. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK559177/ 
  3. Nagaraju, G. P., Dariya, B., Kasa, P., Peela, S., & El‐Rayes, B. F. Epigenetics in hepatocellular carcinoma. Seminars in Cancer Biology. 2022;86:622–632. 
  4. Chidambaranathan-Reghupaty S, Fisher PB, Sarkar D. Hepatocellular carcinoma (HCC): Epidemiology, etiology and molecular classification. Adv Cancer Res. 2021;149:1-61
  5. Cancer Today. Global Cancer Observatory. Dostupno na: https://gco.iarc.fr/today/en. (Datum pristupa: svibanj 2026.)
  6. Cancer of the liver and intrahepatic bile duct - cancer stat facts. SEER, Dostupno na: https://seer.cancer.gov/statfacts/html/livibd.html. (Datum pristupa: svibanj 2026.)
  7. Hepatocellular carcinoma [Internet]. MSD Manual Professional Edition; ); [Datum pristupa: svibanj 2026.]. Dostupno na: https://www.msdmanuals.com/professional/hepatic-and-biliary-disorders/liver-masses-and-granulomas/hepatocellular-carcinoma
  1. Hepatocellular carcinoma - hepatic and biliary disorders. MSD Manual Professional Edition. Dostupno na: https://www.msdmanuals.com/professional/hepatic-and-biliary-disorders/liver-masses-and-granulomas/hepatocellular-carcinoma. (Datum pristupa: svibanj 2026.)
  2. Stewart, S. L, Dang, J. H., Torök, N. J. & Chen, M. S. Patterns and co-occurrence of risk factors for hepatocellular carcinoma in four Asian American communities: A cross-sectional study. BMJ Open 9, (2019)
  3. The stages of liver disease - American Liver Foundation. Dostupno na: https://lerfoundation.org/about-your-liver/how-liver-diseases-progress/. (Datum pristupa: svibanj 2026.)

Dijagnostika

Testovi jetrene funkcije, uključujući bilirubin, albumin, alanin aminotransferazu, aspartat aminotransferazu i alkalnu fosfatazu, mogu ukazivati ​​na porast ovih biomarkera. Ostali abnormalni laboratorijski nalazi su povišeni INR, protrombinsko vrijeme, trombocitopenija, anemija, hiponatremija, hipoglikemija. Alfa-fetoprotein (AFP) je serumski glikoprotein koji proizvodi fetalna jetra tijekom trudnoće. Povišene razine AFP-a u serumu karakteristične su za hepatocelularni karcinom.

 

Hepatocelularni karcinom može se dijagnosticirati ultrazvukom, kompjuteriziranom tomografijom (CT) ili magnetskom rezonancijom (MRI). Biopsija nije uvijek potrebna za dijagnosticiranje hepatocelularnog karcinoma i ne provodi se rutinski jer postupak može dovesti do krvarenja karcinoma, ali i lažno negativnih rezultata zbog uzimanja tkiva s pogrešnog mjesta.1-3

  1. Hepatocellular Carcinoma [Internet]. StatPearls: Treasure Island(FL); [Datum pristupa svibanj 2026.]. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK559177/
  2. Hartke, J., Johnson, M. S., & Ghabril, M. The diagnosis and treatment of hepatocellular carcinoma. Seminars in Diagnostic Pathology. 2017;34:153–159. 
  3. Liver Cancer diagnosis [Internet]. National Cancer Institute; [Datum pristupa svibanj 2026.]. Dostupno na: https://www.cancer.gov/types/liver/what-is-liver-cancer/diagnosis

Liječenje hepatocelularnog karcinoma

  • Kirurgija - parcijalna hepatektomija
  • Transplantacija - ako bolesnik mora čekati na transplantaciju jetre, koriste se druge terapijske mogućnosti
  • Ablacijska terapija – medicinski postupak kojim se uklanja ili uništava tkivo
  • Embolizacijska terapija – koristi se kod bolesnika kod kojih nije moguće izvesti kirurško uklanjanje ili ablacijsku terapiju i ako se karcinom nije proširio izvan jetre
  • Radioterapija – primjenjuje se u intervalima kako bi se zdrave stanice mogle oporaviti, a broj tretmana temelji se na karakteristikama karcinoma kao što su veličina i lokacija
  • Ciljana terapija – cilja proteine ​​koji kontroliraju rast, dijeljenje i širenje stanica karcinoma
  • Imunoterapija - koristi sposobnost imunološkog sustava da prepozna i uništi abnormalne stanice poput karcinoma. Postoje različite vrste imunoterapije, kao što je terapija temeljena na inhibitorima kontrolnih točaka.1

Komplikacije

Moguće komplikacije hepatocelularnog karcinoma uključuju jetrenu encefalopatiju, trombozu portalne vene, pogoršanje ascitesa i opstruktivnu žuticu. Intraperitonealno krvarenje je komplikacija opasna po život.2

Hepatocelularni karcinom - očekivano trajanje života i prognoza

Prognoza karcinoma usko je povezana sa stadijem karcinoma, pri čemu je rana dijagnoza povezana s petogodišnjom stopom preživljavanja većom od 70%. S druge strane, ako se karcinom jetre dijagnosticira u uznapredovalom stadiju, petogodišnja stopa preživljenja iznosi 20%.3

  1. Liver Cancer diagnosis [Internet]. National Cancer Institute; [Datum pristupa svibanj 2026]. Dostupno na: https://www.cancer.gov/types/liver/what-is-liver-cancer/diagnosis
  2. Hepatocellular Carcinoma [Internet]. StatPearls: Treasure Island(FL); [Datum pristupa svibanj 2026]. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK559177/
  3. Calderon-Martinez, E. et al. (2023) ‘Prognostic scores and survival rates by etiology of hepatocellular carcinoma: A Review’, Journal of Clinical Medicine Research, 15(4), pp. 200–207. doi:10.14740/jocmr4902. 

Karcinom žučnih vodova

Karcinom žučnih vodova (kolangiokarcinom) je karcinom kod kojeg se maligne stanice mogu formirati u bilo kojem dijelu žučnih vodova, a nastaje uglavnom od epitelnih stanica, kolangiocita, koji oblažu žučne vodove.

 

Riječ je o heterogenoj skupini bolesti, a prema anatomskom položaju, kolangiokarcinomi se mogu podijeliti na intrahepatične i ekstrahepatične, koji se dalje dijele na perihilarni i distalni karcinom žučnih vodova. Karcinom perihilarnog žučnog voda (Klatskinov karcinom) nastaje u području gdje desni i lijevi žučni vod izlaze iz jetre i spajaju se u zajednički vod.

 

Karcinom distalnog žučnog voda nastaje u području gdje se vodovi iz jetre i žučnog mjehura spajaju i tvore zajednički žučni vod. Većina čimbenika rizika za kolangiokarcinom uzrokuje kroničnu upalu i/ili kolestazu, a sama upala jedan je od ključnih čimbenika za kolangiokarcinogenezu. Upalni citokin interleukin-6 (IL-6) utječe na različite unutarstanične putove koji doprinose kolangiokarcinogenezi.1-5 

 

Epidemiologija karcinoma žučnih vodova u svijetu:

  • Karcinom žučnih vodova čini od 10 do 15% karcinoma jetre, ali čini <1% svih karcinoma kod ljudi6
  • Globalna incidencija karcinoma žučnih vodova je ~2/100,000, sa određenim regionalnim varijacijama.7
  • U trenutku postavljanja dijagnoze, prosječna starost bolesnika8: 70 godina
  • U SAD, petogodišnja relativna stopa preživljavanja za karcinom žučnih puteva8: 10%

Karcinom žučnih vodova - simptomi i znakovi

U ranim fazama bolesti, kolangiokarcinom često može biti asimptomatski, dok u uznapredovalom stadiju bolesnici postaju simptomatski, a sami simptomi nisu specifični. Kada ekstrahepatični kolangiokarcinom blokira žučni vod, mogu se pojaviti žutica, tamna mokraća, stolica boje gline i svrbež. S druge strane, bolesnici s intrahepatičnim kolangiokarcinomom rijetko razviju žuticu, ali mogu osjetiti bol u gornjem desnom kvadrantu trbuha, kao i slabost, noćno znojenje i gubitak težine.9-11

Karcinom žučnih vodova - dijagnostika

Pri fizikalnom pregledu, kod bolesnika s ekstrahepatičnim kolangiokarcinomom mogu se vidjeti žutica, hepatomegalija i palpabilna masa u gornjem desnom kvadrantu. Suprotno tome, osjetljivost u gornjem desnom kvadrantu može se primijetiti kod bolesnika s intrahepatičnim kolangiokarcinomom.

 

Međutim, takvi nalazi karakteristični su i za druge entitete, poput kroničnog pankreatitisa. S druge strane, bolesnici s kolangiokarcinomom mogu imati rijetke kožne manifestacije paraneoplastičnih sindroma poput multiformnog eritema.

 

Kada se sumnja da bolesnici boluje od kolangiokarcinoma, potrebno je provjeriti ukupni i izravni bilirubin, gama-glutamiltransferazu i alkalnu fosfatazu, koje su obično povišene kod bolesnika s ekstrahepatičnim kolangiokarcinomom. Razine serumskih transaminaza, naime aspartat aminotransferaze i alanin aminotransferaze, mogu u početku biti normalne, ali oštećenje hepatocita uzrokovano trajnom kolestazom rezultira povišenim transaminazama i produljenim protrombinskim vremenom.

 

Bolesnici s intrahepatalnim kolangiokarcinomom obično imaju abnormalne vrijednosti alkalne fosfataze, ali razine bilirubina u serumu su obično blago povišene ili normalne. Ugljikohidratni antigen 19-9 i karcinoembrionski antigen su među ključnim biomarkerima za dijagnozu kolangiokarcinoma.12

Karcinom žučnih vodova - liječenje

Resekcija zahvaćenih intrahepatičnih i ekstrahepatičnih žučnih vodova, žučnog mjehura i regionalnih limfnih čvorova moguća je kod perihilarnog kolangiokarcinoma, ovisno o proširenosti karcinoma. Preživljavanje bolesnika nakon resekcije ovisi o tome postoji li vaskularna invazija, metastaze u limfnim čvorovima, kao i o dijelu jetre koji je ostao funkcionalan. Petogodišnje preživljavanje nakon resekcije kreće se od 22 do 44% za intrahepatični kolangiokarcinom, od 11% do 41% za perihilarni i od 27% do 37% za distalni. Međutim, treba napomenuti da manje od jedne trećine bolesnika ima resektabilni karcinom u vrijeme dijagnoze zbog uznapredovale lokalne infiltracije karcinoma ili metastaza.


S druge strane, transplantacija jetre povezana je s brzim recidivom karcinoma i lošim preživljavanjem te se do sada nije preporučivala kao liječenje neresektabilnog kolangiokarcinoma. Međutim, kod određenih bolesnika s perihilarnim kolangiokarcinomom u ranom stadiju, 5-godišnja stopa preživljavanja bez recidiva kreće se od 65% do 68% kada se transplantacija jetre izvodi s neoadjuvantnom terapijom.


Za bolesnike s neresektabilnim ili metastatskim kolangiokarcinomom, sistemska kemoterapija ostaje glavno sredstvo palijativnog liječenja, a u tu se svrhu koristi kombinacija gemcitabina s cisplatinom. Iako spomenuta kombinacija poboljšava ukupno preživljavanje bez progresije bolesti u usporedbi sa samim gemcitabinom, medijan ukupnog preživljavanja ne prelazi jednu godinu kod metastatskog kolangiokarcinoma.13-15

  1. Brindley PJ, Bachini M, Ilyas SI, Khan SA, Loukas A, Sirica AE, et al. Cholangiocarcinoma. Nature Reviews Disease Primers. 2021 Sept 9;7(1). doi:10.1038/s41572-021-00300-2 
  2. Bragazzi MC. New insights into cholangiocarcinoma: Multiple stems and related cell lineages of origin. Annals of Gastroenterology. 2017; doi:10.20524/aog.2017.0209
  3. List of classifications [Internet]. World Health Organization; [Datum pristupa: svibanj 2026.]. Dostupno na: https://monographs.iarc.who.int/list-of-classifications
  4. Labib PL, Goodchild G, Pereira SP. Molecular pathogenesis of Cholangiocarcinoma. BMC Cancer. 2019 Feb 28;19(1). doi:10.1186/s12885-019-5391-0
  5. Kirstein, M.M. and Vogel, A. (2016) Epidemiology and risk factors of Cholangiocarcinoma, Visceral medicine.  Dostupno na:https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5290446/#:~:text=Cholangiocarcinoma%20(CCA)%20is%20a%20heterogeneous,2%2F100%2C000%20%5B1%5D [Datum pristupa: svibanj 2026] 
  6. Valle, J. W. et al. Biliary cancer: ESMO clinical practice guidelines for diagnosis, treatment and follow-up. Annals of Oncology 27, v28-v37 (2016).
  7. Kirstein, M.M. and Vogel, A. (2016) Epidemiology and risk factors of Cholangiocarcinoma, Visceral medicine. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5290446/# :~: text=Cholangiocarcinoma%20(CCA)%20is%20a%20heterogeneous,2%2F100%2C000%20%5B1%5D. (Datum pristupa: svibanj 2026.).
  8. Bile duct cancer (cholangiocarcinoma) - statistics. Cancer.Net (2024). Dostupno na: https://www.cancer.net/cancer-types/bile-duct-cancer-cholangiocarcinoma/statistics# :~: text=If%20the%20cancer%20has%20spread,in%20the%20U.S.%20is%209%25. (Datum pristupa: svibanj 2026.).
  9. Blechacz B. Cholangiocarcinoma: Current knowledge and new developments. Gut and Liver. 2017 Jan 15;11(1):13–26. doi:10.5009/gnl15568
  10. Shin DW, Moon S-H, Kim JH. Diagnosis of Cholangiocarcinoma. Diagnostics. 2023 Jan 8;13(2):233. doi:10.3390/diagnostics13020233
  11. Van Beers BE. Diagnosis of Cholangiocarcinoma. HPB. 2008 Apr;10(2):87–93. doi:10.1080/13651820801992716
  12. Shin DW, Moon S-H, Kim JH. Diagnosis of Cholangiocarcinoma. Diagnostics. 2023 Jan 8;13(2):233. doi:10.3390/diagnostics13020233
  13. Brindley PJ, Bachini M, Ilyas SI, Khan SA, Loukas A, Sirica AE, et al. Cholangiocarcinoma. Nature Reviews Disease Primers. 2021 Sept 9;7(1). doi:10.1038/s41572-021-00300-2 
  14. Knežević S, Srećković B, Vulović J, Jandrić-Kočić M. Intrahepatic cholangiocarcinoma with Fudroaiant Course. PONS - medicinski casopis. 2020;17(1):27–32. doi:10.5937/pomc17-23566
  15. Banales JM, Cardinale V, Carpino G, Marzioni M, Andersen JB, Invernizzi P, et al. Cholangiocarcinoma: Current knowledge and future perspectives consensus statement from the European Network for the study of Cholangiocarcinoma (ENS-CCA). Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology. 2016 Apr 20;13(5):261–80. doi:10.1038/nrgastro.2016.51

Veeva ID: HR-9955, svibanj 2026

 

Ovaj je materijal namijenjen za edukaciju javnosti, bolesnika i zdravstvenih radnika. 

 

Ovaj sadržaj ima isključivo edukativnu i informativnu svrhu i nije zamjena za savjet liječnika. 

myAstrazeneca.hr
AstraZeneca d.o.o.,
Ulica Vjekoslava Heinzela 70,
Zagreb, Hrvatska

©2026 AstraZeneca. VEEVA ID HR-5205, travanj 2026.